Doktorska radionica 2019.

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest i
Centar za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma

DOKTORSKA RADIONICA
Industrijska društva kasnoga socijalizma: europske usporedbe

Pula, 28–31. kolovoza 2019.

Petu godinu za redom organiziramo trodnevnu ljetnu doktorsku radionicu. Godine 2015. tema je bila Povijest svakodnevice u socijalističkoj Jugoslaviji, 2016. Jugoslavenski socijalizam: sličnosti i posebnosti, 2017. Novi čovjek za socijalističko društvo, a 2018. Jugoslavija i globalna 1968.: konteksti, perspektive, odjeci. Radionicu smo do sada povezivali s različitim projektima: jedne godine s projektom Stvaranje socijalističkoga čovjeka. Hrvatsko društvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma (voditelj izv. prof. dr. sc. Igor Duda, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, potpora HRZZ), a više puta s multilateralnom suradnjom pokrenutom iz Berlina. Ove godine surađujemo s projektom Opasan zaokret nakon ideološke krutosti: preispitivanje jugoslavenske 1989. (prof. dr. sc. Hannes Grandits, Humboldtovo sveučilište u Berlinu, potpora DAAD) te će na radionici sudjelovati stručnjaci umreženi u projekt koji dolaze sa sveučilišta i instituta u Beogradu, Berlinu, Kopru, Sarajevu, Skopju, Zagrebu i Puli. Proteklih godina radionica je bilježila izvrstan odaziv te su, pored onih iz spomenutih gradova, na njoj sudjelovali i doktorandi iz Beča, Firence, Ghenta, Giessena, Glasgowa, Graza, Hamburga, Iaşija, Montreala, Münchena, Nottinghama, Pariza, Potsdama, Praga, Regensburga, Sofije i Warwicka.

Nakon Drugoga svjetskog rata proces brze industrijalizacije uvelike je promijenio ekonomsku i društvenu strukturu socijalističkih društava u Europi. Dotad dominantno poljoprivredna društva, poput onih u Jugoslaviji i zemljama Sovjetskoga bloka, unutar jedne generacije postaju industrijska, a državna politika planskom ekonomijom ili tržišnim socijalizmom nastoji održati važnost industrijske proizvodnje, time i položaj emancipirane radničke klase kao ključnog segmenta društvene strukture. Vrijede li ove postavke i za godine kasnoga socijalizma te na koji se način provode u djelo i s kojim posljedicama u posljednjem desetljeću jednostranačke komunističke vladavine, ključna su pitanja za snimak stanja u socijalističkim društvima pred kraj njihova postojanja. Putem izlaganja doktoranada i pozvanih predavača Doktorska radionica tražit će odgovore o stupnju razvijenosti socijalističkih društava, ekonomskim kretanjima i reformskim nastojanjima, nezaposlenosti, zaposlenosti i produktivnosti rada, očekivanjima radnika te pripremljenosti za velike promjene koje će uslijediti prelaskom na tržišno poslovanje i privatizaciju gospodarstva. Nadalje, radionicu će zanimati što je značilo biti industrijskim radnikom osamdesetih godina, koliko industrija utječe na identitet pojedinaca i životnih sredina, te koja je uloga sindikata i drugih organizacija u sve češćim sivim zonama između građana i države. Sigurnost radnog mjesta, životni standard i kvaliteta života, slobodno vrijeme, sudjelovanje u potrošačkoj kulturi te aktivnosti u području kulturnoga života radnika također su dobrodošle radioničke teme. Očekuje se da će izlaganja i rasprave pridonijeti novim spoznajama te komparativnim uvidima u europska društva kasnoga socijalizma.

 

Organizacijski odbor
izv. prof. dr. sc. Igor Duda
izv. prof. dr. sc. Radina Vučetić
dr. sc. Anita Buhin
Tina Filipović, doktorandica

Zahvaljujemo na potpori
Filozofski fakultet u Puli

Zahvaljujemo na suradnji
Studentski centar Pula

 

Call in English