Predavanje – Marko Miljković o nuklearnom programu, državi i znanosti

U organizaciji CKPIS-a – u četvrtak, 27. studenog 2025., u 13.00 sati u dv. 255 na Filozofskom fakultetu (Negrijeva 6, prvi kat) – gostujuće javno predavanje pod naslovom Država, znanost i ideologija: jugoslavenski socijalizam kroz prizmu nuklearnog programa održat će dr. sc. Marko Miljković s Instituta ekonomskih nauka u Beogradu.

Predavanje otkriva što nam razvoj jugoslavenskog nuklearnog projekta govori o političkim, institucijskim i ideološkim temeljima socijalizma u Jugoslaviji. U kontekstu ranog Hladnog rata, raskida sa Staljinom i vještog balansiranja između Istoka i Zapada, nuklearni program predstavljao je spoj vizije, obmana i političkog hazarda: od industrijske špijunaže i tajnih pregovora sa supersilama do ambicija znanstvenika uvjerenih u napredak. Prateći put od entuzijazma do rasula, od laboratorija u Vinči, Zagrebu i Ljubljani do zatvorenih sjednica državnog vrha, Miljković pokazuje kako ovaj zaboravljeni projekt osvjetljava specifičnu logiku jugoslavenskog socijalizma te njegove modernizacijske i sigurnosne aspiracije.

Dr. sc. Marko Miljković je povjesničar i znanstveni suradnik na Institutu ekonomskih nauka u Beogradu. Njegova se istraživanja fokusiraju na povijest znanosti i tehnologije, nuklearnu povijest, automobilsku povijest i Hladni rat. Doktorirao je na Srednjoeuropskom sveučilištu 2021. disertacijom Tito’s Proliferation Puzzle: The Yugoslav Nuclear Program, 1948–1970, koja je nagrađena kao najbolja disertacija u akademskoj godini 2021/22. Bio je stipendist brojnih prestižnih programa, uključujući Woodrow Wilson Center, EU Non-Proliferation and Disarmament Consortium i Open Society Archives (Visegrad Scholarship). Godine 2022. predstavio je svoje istraživanje nuklearne povijesti na Desetoj revizijskoj konferenciji Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT) pri Ujedinjenim narodima, u okviru projekta “Re-writing the Constitutional History of the NPT” koji financira Carnegie Corporation. Od 2015. član je Nuclear Proliferation International History Project (NPIHP). Autor je knjige Automobil je sloboda: istorija automobilizma u Srbiji, 1903–2023 (2023.). Njegova druga knjiga, Titova atomska bomba: jugoslavenski nuklearni program 1948–1970., objavljena je na hrvatskom 2025. godine.

Predavanje – Milica Popović o dezerterima iz jugoslavenskih ratova

U organizaciji CKPIS-a – u srijedu, 12. studenog 2025., u 16.00 sati u dv. 221 na Filozofskom fakultetu (Negrijeva 6, prvi kat, lijevo krilo) – gostujuće javno predavanje pod naslovom Tišina odbijanja: (ne)zaborav dezertera iz jugoslavenskih ratova održala je dr. sc. Milica Popović s Austrijske akademije znanosti u Beču.

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ) doživjela je raspad i prateće ratove tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, koji su doveli do gubitka preko 140.000 života i nezamislivih posljedica za postjugoslavenska društva. Političke elite, u potrebi za legitimizacijom ratnih sukoba, okrenule su se različitim oblicima nacionalističkih mobilizacija i nametnutim etnocentričnim narativima. Ipak, mediji i nevladine udruge izvještavali su o tisućama slučajeva dezerterstva i izbjegavanja odaziva na vojne pozive. Ratni režimi odgovarali su suđenjima, prijetnjama, torturom i prinudnim mobilizacijama. Danas su činovi antiratnog, ali i anti-etnonacionalnog, otpora tijekom i nakon jugoslavenskih ratova uključeni ili isključeni iz službenih politika sjećanja: ili ih predstavljaju kao ultimativne etičke akte, ili ih namjerno guraju u zaborav. Predstavljanjem okvira projekta The Silence of Saying No: (Un)Remembering Deserters from the Yugoslav Wars i ranih rezultata terenskog istraživanja predavanje namjerava otvoriti pitanje kako, u interakciji javnih i privatnih narativa sjećanja, različiti mnemonički akteri stvaraju priču dezertera iz jugoslavenskih ratova u današnjem postjugoslavenskom prostoru.

Dr. sc. Milica Popović je viša poslijedoktorandica i voditeljica projekta na Institutu za kulturne studije Austrijske akademije znanosti u Beču. Doktorirala je komparativnu političku sociologiju na Sciences Po u Parizu i balkanske studije na Sveučilištu u Ljubljani. Prethodno je radila kao poslijedoktorandica na Srednjoeuropskom sveučilištu u Beču (CEU), kao predavačica na Sciences Po u Parizu te je bila je gostujuća istraživačica na Sveučilištu u Beču, Sveučilištu u Warwicku, Institutu za suvremenu povijest u Ljubljani, Open Society Archives u Budimpešti i na Sveučilištu u Konstanzu.

7. Socijalizam na klupi

Na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli i na Brijunima, u organizaciji CKPIS-a, od 18. do 20. rujna 2025. održan je Sedmi međunarodni znanstveni skup Socijalizam na klupi, ovoga puta na temu Globalni socijalizam i nesvrstanost. Preko stotinu sudionika izlagalo je u 19 panela te sudjelovalo na okruglim stolovima i predstavljanjima knjiga. Među sudionicima su i tri pozvana predavača koji su održali plenarna predavanja: izv. prof. dr. sc. Chiara Bonfiglioli (Sveučilište Ca' Foscari u Veneciji), prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i dr. sc. Paul Stubbs, emeritus (Ekonomski institut, Zagreb). Na Filozofskom fakultetu bila je postavljena izložba Zvuci iz Arhiva: Muzička omladina Pula (1963–1974) koju je Lada Duraković iz CKPIS-a izvorno realizirala 2023. u suradnji s Državnim arhivom u Pazinu. Također je bilo moguće kupiti izdanja Srednje Europe uz Zagreba, izdavačke kuće s kojom CKPIS surađuje pri objavljivanju naslova iz Biblioteke CeKaPISarnica. Sedmi Socijalizam na klupi održan je uz potporu njemačke Zaklade Rosa Luxemburg (Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe) s kojom je suradnja uspostavljena prije deset godina. Tehničku i logističku podršku pružili su Sveučilište i Filozofski fakultet. Organizacijski odbor na suradnji zahvaljuje Nacionalnom parku Brijuni. Medijski pokrovitelj bio je Radio Rojc. Na internetu je dustupna fotogalerija (Facebook) te radijski razgovori s pozvanim predavačima (Bonfiglioli, Jakovina, Stubbs).

11. Doktorska radionica

Na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, po prvi put u novom kampusu u Negrijevoj, od 27. do 30. kolovoza 2025. održana je 11. Doktorska radionica CKPIS-a i Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta. Ovogodišnja tema bili su Sustavi upravljanja (11th Doctoral Workshop: Systems of Governance). Fotografije su dostupne u galeriji.

Program su činila izlaganja devetnaest doktorandica i doktoranada s petnaestak sveučilišta iz Austrije, Belgije, Francuske, Italije, Norveške, Njemačke, Slovačke, Slovenije, Srbije, Španjolske i Hrvatske. Bilo je troje pozvanih predavača: dr. sc. Mike Tyldesley (Emeritus Honorary Fellow, Manchester Metropolitan University), dr. sc. Ana Kladnik (Sveučilište u Grazu) i dr. sc. Marko Zajc (Institut za suvremenu povijest u Ljubljani). Predavanje je održao i prof. dr. sc. Igor Duda, ujedno domaćin i organizator uz dr. sc. Tinu Filipović (Filozofski fakultet u Puli), dr. sc. Anitu Buhin (Sveučilište Nova u Lisabonu) i doktorandicu Saru Žerić Đulović (IOS Regensburg).

Osim izlaganja i predavanja, radionica redovito nudi i druge sadržaje, među kojima ove godine i projekciju filmova u suradnji s Kinom Katarina. U programu pod zajedničkim naslovom Rad, porodica i domaćinstvo dr. sc. Ivana Mihaela Žimbrek i Marta Baradić pripremile su četiri kratka dokumentarna filma koji na različite načine prenose raznolikost ženskog „dvostrukog opterećenja“ plaćenim i neplaćenim radom: Zemljo primi me (r. Rudolf Sremec, Zagreb film, 1973.), Moj prvi radni dan (r. Miro Mikuljan, Zagreb film, 1977.), Treća smjena (r. Petar Krelja, Zagreb film, 1981.) i Porodica i domaćinstvo (r. Obrad Gluščević, Zora film, 1958.).

Doktorska radionica se redovito jednom godišnje organizira od 2015. i do sada se – uz potporu Sveučilišta i Filozofskog fakulteta te u suradnji s istraživačkim projektima Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ), projektima Njemačke službe za akademsku razmjenu (DAAD) i drugim partnerima – na njoj okupilo oko 170 sudionika. Ovogodišnju radionicu financijski su omogućili Sveučilište i Filozofski fakultet te sudionici putem kotizacije.

Za starija događanja pogledati arhivu u izborniku.