Događanja CKPIS-a

Predavanje Dalmatinka – kako je tvornica promijenila grad

Program javnih predavanja CKPIS-a u ljetnom semestru nastavlja se gostovanjem Jelene Pavlinušić, Nikole Križanca i Dragane Modrić koji će govoriti na temu Dalmatinka – kako je tvornica promijenila grad te tako predstaviti svoj projekt o nekadašnjem nositelju industrijskog razvoja u Sinju. Predavanje će se održati u srijedu, 27. ožujka 2019., u 17.30 sati na Filozofskom fakultetu, u Dvorani Slavka Zlatića (Ronjgova 1, prizemlje, čitaonica).

Tvornica i predionica konca "Dalmatinka" od svog osnutka 1951. do početka 1990-ih godina činila je osnovu privrednog i industrijskog života grada Sinja. Desetljećima je nakon izgradnje izazivala uvažavanje arhitektonske i tekstilne struke te je svojevremeno proglašena najuspješnijim poduzećem bivše države, s tržištem diljem Europe i svijeta. Raspadom SFRJ gubi veliki dio tržišta te nakon tranzicijskih procesa i privatizacije 2009. odlazi u stečaj. Promjenom političkog, ekonomskog i društvenog konteksta, slavna prošlost ovog tekstilnog diva, koji je ispisao stranice povijesti jednog grada, polako pada u zaborav.
Na primjeru Dalmatinke možemo iščitati povijest razvoja lokalne industrije, način funkcioniranja jednog političkog sistema, ali i društvene fenomene koji su utjecali na razvoj lokalne zajednice u širem društvenom smislu poput povijesti radništva, ženske emancipacije u Cetinskom kraju, stambene politike i infrastrukturnog razvoja grada.
Projektom "Industrijsko nasljeđe i kolektivna memorija grada na primjeru tvornice Dalmatinka" istraživani su odnosi između razvoja industrije i društvenih procesa u lokalnoj sredini u kontekstu socijalizma, emancipacija žena u ruralnom području Dalmatinske zagore, politike stanovanja i obrazovanja. Na predavanju će se predstaviti rezultati istraživanja i ukazati na važnu ulogu Dalmatinke u  kolektivnoj memoriji grada Sinja, te zašto i danas predstavlja nezaobilaznu identifikacijsku točku za lokalno stanovništvo.

Jelena Pavlinušić, Nikola Križanac i Dragana Modrić čine autorski tim koji od 2014. godine provodi  istraživački projekt pod nazivom  "Industrijsko nasljeđe i kultura sjećanja na primjeru tvornice Dalmatinka – Sinj". Jelena Pavlinušić (1991.), magistra povijesti umjetnosti i hrvatskoga jezika i književnosti, radi  kao  kustosica u Laubi – kući za ljude i umjetnost.  Nikola Križanac (1992.), dizajner vizualnih komunikacija, kao freelance dizajner radi većinom na poslovima u kulturi. Dragana Modrić (1982.), magistra povijesti umjetnosti i filozofije, zaposlena je kao voditeljica Galerije Sikirica, a kao doktorandica na interdisciplinarnom humanističkom studiju bavi se temom političkog u umjetnosti.

 

Iva Jelušić o socijalističkoj ženi

Pri kraju svojeg polugodišnjeg boravka u CKPIS-u (Erasmus+ Traineeship) Iva Jelušić, doktorandica na CEU u Budimpešti, u krugu kolegica i kolega iz Centra te zainteresiranih studenata održala je 5. veljače 2019. izlaganje na temu Rod i rat u jugoslavenskoj kulturi sjećanja: uloga partizanke u stvaranju nove socijalističke žene.

 

Predavanje Maroja Mrduljaša: Vjenceslav Richter: prema sintezi

U siječanjskom programu CKPIS-a s predavanjem Vjenceslav Richter: prema sintezi gostovao je Maroje Mrduljaš. Predavanje je održano u srijedu, 16. siječnja 2019., u 18.00 sati u Dvorani Slavka Zlatića fakultetske zgrade u Ronjgovoj 1 (čitaonica, prizemlje).
Vjenceslav Richter, arhitekt, vizualni umjetnik i teoretičar, jedna je od ključnih figura poslijeratnog modernizma u Hrvatskoj i Jugoslaviji, a čiji je doprinos relevantan i u međunarodnim okvirima. Richter je jedan od pokretača grupe EXAT-51, aktivni sudionik pokreta i izložbi Novih tendencija, a obilježava stav koji inzistira na čvrstoj povezanosti društvene stvarnosti i umjetničke prakse, radikalnom i istraživačkom pristupu te jedinstvenoj sposobnosti prenošenja iskustava iz medija u medij. Richterov doprinos netom je "kanoniziran" na izložbi Concrete Utopia postavljenoj u Museum of Modern Art u New Yorku, gdje je Richteru posvećena monografska soba. Predavanjem je ocrtan Richterov arhitektonski opus te sustavni i dugotrajni rad na istraživanju modernističke teme "sinteze plastičkih umjetnosti" koju Richter proširuje na širi društveni plan. Ta nastojanja kulminiraju u kontroverznom projektu Sinturbanizma, jedinog cjelovitog utopijskog projekta "idealnog grada samoupravnog socijalizma". Posebna pažnja posvećena je Richterovim jugoslavenskim paviljonima za razne međunarodne izložbe u kojima se isprepliću radikalni eksperimenti i teme reprezentacije društva.
Maroje Mrduljaš je arhitekt, kritičar arhitekture i dizajna, predavač na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Aktualni fokus njegovih interesa je modernizam druge polovice 20. stoljeća u regiji bivše Jugoslavije, te suvremene arhitektonske prakse. Autor je više knjiga, poglavlja knjiga i brojnih članaka objavljenih u Hrvatskoj i inozemstvu. Kustos je brojnih izložbi postavljenih u Veneciji, Tokyju, Londonu i drugdje, te vodi više istraživačkih međunarodnih projekata među kojima se ističe Nedovršene modernizacije. Djeluje i u mediju filma, te je koautor dvije sezone dokumentarne serije Betonski spavači. Glavni je urednik časopisa za arhitekturu i kulturu Oris te nezavisni ekspert nagrade EU za arhitekturu Mies van der Rohe.

 

Predstavljanje projekta Mikrosocijalizam

U srijedu, 19. prosinca 2018., u 10 sati u Dvorani Slavka Zlatića na Filozofskom fakultetu u Puli održano je predstavljanje istraživačkog projekta Mikrostrukture jugoslavenskoga socijalizma: Hrvatska 1970-1990. (Mikrosocijalizam). Rad na projektu upravo je započeo, a do studenog 2022. financirat će ga Hrvatska zaklada za znanost. Projekt su predstavili voditelj Igor Duda te suradnici Chiara Bonfiglioli, Anita Buhin, Tina Filipović, Magdalena Najbar-Agičić, Christian Axboe Nielsen i Saša Vejzagić. Više o svemu na mrežnim stranicama projekta.

 

Predstavljanje knjige Borisa Koromana

U programu manifestacije Sa(n)jam knjige u Istri 3. prosinca 2018., uz sudjelovanje Danijele Lugarić, autora i moderatora Andree Matoševića, predstavljena je studija Borisa Koromana Suvremena hrvatska proza i tranzicija, objavljena u Biblioteci CeKaPISarnica u suizdavaštvu s Hrvatskom sveučilišnom nakladom.

 

Predavanje Igora Stanića: Između tržišnog socijalizma i udruženog rada. Brodogradilište Uljanik 1965-1976. godine

Drugo javno predavanje u programu CKPIS-a za ovu akademsku godinu održano je u srijedu, 21. studenog 2018., u 18.00 sati u Dvorani Slavka Zlatića fakultetske zgrade u Ronjgovoj 1 (čitaonica, prizemlje). Doktorand Igor Stanić nastupio je s temom Između tržišnog socijalizma i udruženog rada. Brodogradilište Uljanik 1965-1976. godine.
Predavanje se bavi studijom slučaja brodogradilišta Uljanik u razdoblju od pokretanja privredne reforme 1965. do donošenja Zakona o udruženom radu 1976. godine. Godine 1965. uveden je tržišni socijalizam, a poduzeća su uspješno poslovanje trebala ostvariti na tržištu. Pritisak tržišta izravno je utjecao na položaj samoupravljanja u poduzećima, odnosno na položaj radnika samoupravljača. Upravo iz tih razloga dominaciju u samoupravnim poduzećima  umjesto radnika preuzimaju stručnjaci. U narednom razdoblju počinju se javljati novi centri moći koji su postali izravna prijetnja razvoju samoupravljanja. Kao odgovor na takvo stanje Savez komunista početkom 1970-ih redefinira položaj samoupravljanja te pokreće niz reformi koje su svoj završni oblik dobile u Zakonu o udruženom radu. Predavanje je obuhvatilo turbulentno razdoblje u kojem su se dogodile mnoge promjene koje su se direktno odražavale na poduzeća u Jugoslaviji. Također, na predavanju je na primjeru brodogradilišta Uljanik dan uvid u metodologiju i način pristupa istraživanju studija slučaja.
Igor Stanić je doktorand suvremene povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te vanjski suradnik CKPIS-a i Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Puli. Uljanik u socijalizmu tema je njegova doktorata i tema kojom se bavio u sklopu istraživačkoga projekta Stvaranje socijalističkoga čovjeka.

 

Predavanje Anite Buhin: Jugoslavenski socijalizam "sa okusom mora, sa okusom soli". Mediteranizacija jugoslavenske popularne kulture 1950-ih i 1960-ih

Prvo javno predavanje u programu CKPIS-a za ovu akademsku godinu održano je u srijedu, 17. listopada 2018., u 18.00 sati u Dvorani Slavka Zlatića fakultetske zgrade u Ronjgovoj 1 (čitaonica, prizemlje). Doktorandica Anita Buhin nastupila je s temom Jugoslavenski socijalizam "sa okusom mora, sa okusom soli". Mediteranizacija jugoslavenske popularne kulture 1950-ih i 1960-ih.
Kolektivno otkriće mora u socijalističkoj Jugoslaviji bilo je rezultat političkih, gospodarskih i društvenih procesa tijekom 1950-ih i 1960-ih, a na društveno-kulturnoj razini izrazilo se kroz masovni turizam i popularnu kulturu. Na primjerima triju kulturoloških fenomena – zabavnoj glazbi, televiziji te modnim i životnim stilovima – ovo će se predavanje baviti stvaranjem kolektivne svejugoslavenske slike Jadrana kroz konzumaciju audiovizualnih popkulturnih sadržaja. Pritom je, osim zadovoljenja potreba za zabavom i odmorom, mediteranizacija jugoslavenske kulturne sfere doprinosila i promoviranju Jugoslavije kao mediteranske zemlje sretnih, zadovoljnih, nasmijanih i suncem okupanih socijalističkih građana.
Anita Buhin je doktorandica povijesti na Europskom sveučilišnom institutu u Firenci gdje trenutačno sprema obranu disertacije Yugoslav Socialism "Flavoured with Sea, Flavoured with Salt": The Mediterranization of Yugoslav Popular Culture in the 1950s and 1960s under Italian Influence. Vanjska je suradnica Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma.

 

4. Doktorska radionica CKPIS-a i FF-a

Četvrtu godinu zaredom održana je ljetna Doktorska radionica u organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Puli i Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma. Od 29. kolovoza do 1. rujna 2018. sudionici su izlagali i raspravljali na temu "Jugoslavija i globalna 1968.: konteksti, perspektive, odjeci". Grupu od dvadesetak sudionika činili su doktorandi, predavači i gosti sa sveučilišta i instituta u Beču, Beogradu, Berlinu, Eichstättu/Ingolstadtu, Ghentu, Kopru, Montrealu, Regensburgu, Sarajevu, Warwicku, Zagrebu i Puli. Predavači su Ulf Brunnbauer, Amir Duranović, Hannes Grandits, Hrvoje Klasić, Radina Vučetić, Marko Zubak te organizator Igor Duda. Ovogodišnja radionica bila je dio suradnje s projektom "Obljetnička 2018. godina u povijesnim i društvenim raspravama na postjugoslavenskom prostoru", pokrenutom na Humboldtovu sveučilištu u Berlinu. Više informacija na mrežnim stranicama radionice.